Nakon 30 mjeseci transnacionalne suradnje, projekt OPTI-UP iza sebe ostavlja praktične strategije, provjerene pristupe i digitalni alat OPTI-UP Toolkit koji malim i srednjim gradovima pomaže u planiranju održivijih i učinkovitijih sustava javnog prijevoza.

Kako manji gradovi mogu unaprijediti javni prijevoz kada često raspolažu ograničenim resursima, stručnim znanjem i pouzdanim podacima? I kako se planiranje prometa može bolje prilagoditi promjenjivim potrebama građana i urbanom razvoju?

Upravo su ta pitanja bila u središtu projekta OPTI-UP – Optimizacija i ozelenjivanje mreža javnog prijevoza kroz integraciju s urbanističkim planiranjem i pristupima temeljenima na podacima, sufinanciranog iz programa Interreg CENTRAL EUROPE.

Projekt OPTI-UP okupio je devet projektnih partnera s ciljem povezivanja istraživanja u području prometa, strateškog planiranja i praktične provedbe. Prekograničnom suradnjom razvijeni su prometni modeli, lokalne strategije planiranja, pilot-rješenja i digitalni alat OPTI-UP Toolkit za potporu odlučivanju, osmišljen kako bi znanja i iskustva bila dostupna i drugim gradovima suočenima sa sličnim izazovima.

Od lokalnih izazova do zajedničkih rješenja

Mali i srednji gradovi diljem srednje Europe suočavaju se s brojnim zajedničkim izazovima mobilnosti: nedovoljnom pokrivenošću javnim prijevozom, ovisnošću o osobnim automobilima, promjenama obrazaca putovanja, financijskim ograničenjima te potrebom za boljim povezivanjem urbanih središta s okolnim zajednicama.

Iako su ti izazovi zajednički, rješenja moraju biti prilagođena lokalnim okolnostima.

Projekt OPTI-UP tim se izazovima bavio na šest projektnih područja u pet zemalja: Osijeku (Hrvatska), Modeni (Italija), Paksu i Pečuhu (Mađarska), Grosuplju (Slovenija) te Českome Krumlovu (Češka).

Svako od tih područja u projekt je unijelo različite prometne značajke, planske prioritete i institucionalne kapacitete.

Povezivanjem lokalnih znanja s prometnim modeliranjem, uključivanjem dionika i transnacionalnom razmjenom iskustava, partnerstvo je razvilo pristupe usmjerene na tri ključna područja:

• – Optimizacija mreže javnog prijevoza: Unaprjeđenje linija, veza i učinkovitosti usluga radi boljeg odgovora na lokalne potrebe mobilnosti.
• – Prijevoz na zahtjev: Istraživanje fleksibilnih prijevoznih usluga koje mogu poboljšati dostupnost u područjima u kojima je konvencionalni javni prijevoz manje učinkovit.
• – Ekološki prihvatljiviji javni prijevoz: Potpora prijelazu na vozila s niskim ili nultim emisijama te na ekološki održivije obavljanje prijevoza.

Ti su pristupi istraženi kroz tri zajednički razvijene pilot-aktivnosti koje su obuhvatile svih šest projektnih područja te pružile praktična iskustva i pouke za buduću provedbu.

Izgradnja čvršćih temelja za planiranje javnog prijevoza

Jedan od ključnih doprinosa projekta OPTI-UP njegov je integrirani pristup planiranju javnog prijevoza i urbanističkom planiranju.

Umjesto promatranja prometnih mreža kao izoliranih sustava, projekt je istraživao međusobni utjecaj mobilnosti, korištenja zemljišta, demografskih trendova i urbanog razvoja.

Projektni partneri razvili su i primijenili pristupe prometnog modeliranja kao potporu planiranju utemeljenom na dokazima, omogućujući gradovima sudionicima da razmotre različite scenarije i bolje razumiju moguće učinke predloženih mjera.

Taj su rad dodatno upotpunili lokalni planovi javnog prijevoza i Sveobuhvatna strategija za održive i učinkovite mreže javnog prijevoza u srednjoj Europi.

Strategija nudi prilagodljivu metodologiju planiranja koja gradove vodi kroz analizu postojećeg stanja, uključivanje dionika, definiranje strateških ciljeva, ispitivanje scenarija, planiranje aktivnosti i praćenje uspješnosti.

Važno je istaknuti da Strategija uvažava različite razine raspoloživih resursa i tehničkih kapaciteta manjih gradova. Stoga je metodologija osmišljena tako da bude fleksibilna i primjenjiva u različitim lokalnim okolnostima.

Zajedno, ti rezultati pružaju temelj za informiranije, transparentnije i integriranije donošenje odluka o javnom prijevozu.

OPTI-UP Toolkit: Dostupnost projektnih znanja i izvan partnerstva

Središnje mjesto u dugoročnoj ostavštini projekta zauzima OPTI-UP Toolkit, mrežni alat za potporu odlučivanju razvijen kako bi malim i srednjim gradovima pomogao istražiti pristupe planiranju javnog prijevoza prilagođene njihovim potrebama i prioritetima.

OPTI-UP Toolkit objedinjuje znanja i praktična iskustva stečena tijekom projekta te ih pretvara u pristupačno polazište za lokalna tijela vlasti, prijevoznike i stručnjake za planiranje mobilnosti.

Korisnici unose informacije o svojem gradu, postojećem sustavu javnog prijevoza i planskim prioritetima. Na temelju tih podataka alat nudi okvirnu preporuku smjera planiranja, koja se može dodatno razraditi kroz razgovor uz podršku umjetne inteligencije i na temelju relevantnih projektnih iskustava.

Alat je osmišljen kao potpora početnom strateškom promišljanju i prepoznavanju mogućih smjerova daljnjeg istraživanja. Ne zamjenjuje detaljno prometno modeliranje, lokalne procjene izvedivosti ni stručna znanja iz područja planiranja.

Omogućavanjem dostupnosti projektnih znanja na ovaj način, OPTI-UP nastoji potaknuti prijenos i širu primjenu svojih rezultata i izvan izvornih pilot-područja.

Istražite OPTI-UP Toolkit: https://www.opti-up.net/

Dijeljenje rezultata diljem srednje Europe

U završnoj fazi projekta OPTI-UP poseban je naglasak stavljen na to da projektni rezultati budu vidljivi, razumljivi i dostupni široj javnosti.

Pod sloganom „Bolji javni prijevoz = bolji gradovi” provedena je transnacionalna kampanja podizanja svijesti javnosti kojom su projektne aktivnosti predstavljene donositeljima odluka, prometnim stručnjacima, lokalnim tijelima vlasti i široj javnosti.

Kampanja je obuhvatila digitalno oglašavanje, društvene mreže, komunikacijske aktivnosti partnera, medijsku promociju i posebnu internetsku platformu, povezujući različite ciljne skupine s rezultatima projekta i njegovim praktičnim alatima.

Projekt je također okupio partnere i širi krug dionika na Završnoj konferenciji projekta OPTI-UP u listopadu 2026. godine.

Konferencija je pružila priliku za predstavljanje glavnih postignuća projekta, razmjenu iskustava iz pilot-aktivnosti, raspravu o stečenim poukama te prikaz načina na koje OPTI-UP Toolkit može poduprijeti buduće planiranje javnog prijevoza.

Nakon završetka projekta: Nastavak primjene rezultata

Iako je razdoblje provedbe projekta OPTI-UP završilo, znanja, metodologije i rješenja razvijena tijekom projekta i dalje su važna gradovima koji nastoje unaprijediti svoje sustave javnog prijevoza.

Trajna vrijednost projekta ne očituje se samo u pojedinačnim strategijama i pilot-aktivnostima nego i u zajedničkom pristupu planiranju te praktičnim iskustvima stečenima suradnjom u različitim europskim okolnostima.

Projekt je pokazao koliko je važno povezati tehničku analizu s lokalnim znanjem, sudjelovanjem dionika i realističnim planiranjem provedbe.

Njegovi rezultati predstavljaju polazište za gradove koji žele ojačati svoje planske kapacitete, istražiti rješenja održive mobilnosti i donositi bolje informirane odluke o budućim ulaganjima u javni prijevoz.

Svojim javno dostupnim rezultatima OPTI-UP pruža resurse koje drugi gradovi i dionici u prometnom sektoru mogu proučavati, prilagođavati i dalje razvijati.

Bolji javni prijevoz = bolji gradovi.

Iako se projekt privodi kraju, njegovi pristupi, alati i stečene pouke mogu i dalje pružati potporu

Iza kulisa: kako je razvijen OPTI-UP Toolkit

Kako godine istraživanja prometa, modeliranja i iskustava iz provedbe pilot-aktivnosti u stvarnim uvjetima pretvoriti u alat kojim se drugi grad doista može koristiti? Upravo je to bio izazov pri razvoju alata OPTI-UP Toolkit.

Odgovor nije bio jednostavno objaviti projektna izvješća na internetu ili sažeti stotine stranica istraživanja u digitalni upitnik. Cilj je bio znanje stečeno tijekom projekta OPTI-UP pretočiti u strukturirani proces potpore odlučivanju koji bi drugim malim i srednjim gradovima pomogao prepoznati perspektivne smjerove poboljšanja javnog prijevoza. Taj je proces naposljetku prerastao u OPTI-UP Toolkit.OPTI-UP Toolkit

Alat je nastajao postupno: od istraživanja i modeliranja, preko iskustava iz pilot-aktivnosti u stvarnim uvjetima i stručnog znanja, do tehničkog razvoja i ponovljenih testiranja.

 Korak 1: Polazak od stvarnih izazova javnog prijevoza

Projekt OPTI-UP provodio se na šest projektnih područja u srednjoj Europi: Osijeku, Modeni, Paksu, Pečuhu, Český Krumlovu i Grosuplju. Ti se gradovi razlikuju po veličini, prometnim mrežama, obrascima potražnje i kapacitetima za planiranje. Upravo je ta raznolikost bila važna.

U prvom dijelu projekta partneri su prikupljali i analizirali podatke o postojećim mrežama javnog prijevoza i praksama planiranja. Zatim su izrađeni ili ažurirani prometni modeli kako bi se bolje razumjelo postojeće stanje i ispitali mogući budući scenariji.

Sam postupak modeliranja pokazao je zašto bi jednostavniji alat za potporu odlučivanju mogao biti koristan. Mogućnosti modeliranja znatno su se razlikovale među projektnim područjima, a dostupnost podataka i lokalna tehnička stručnost iznova su se pokazivale kao izazovi.

Korak 2: Provjera ideja u stvarnim uvjetima

Analiza i modeliranje nisu bili krajnji cilj. Projekt se oslonio na ta saznanja pri izradi lokalnih planova i provedbi pilot-aktivnosti u trima glavnim područjima: prijevozu na zahtjev, optimizaciji mreže javnog prijevoza i uporabi vozila na alternativna goriva.

Tako je projekt omogućio usporedbu teorijskog planiranja i provedbe: što je funkcioniralo prema očekivanjima, što se promijenilo nakon primjene mjere u stvarnim uvjetima i koji su se praktični izazovi pojavili.

Sveobuhvatna strategija projekta također je razvijana postupno, u suradnji s partnerskim gradovima. Metodološke sastavnice preispitivane su i dorađivane na temelju povratnih informacija dionika i praktične primjene. Ta su iskustva postala važan temelj alata.

Korak 3: Pretvaranje projektnog znanja u logiku odlučivanja

Sljedeći je izazov bio znatno zahtjevniji: pretvoriti sve to znanje u oblik kojim se računalo može koristiti.

Razvojni je tim najprije utvrdio obilježja gradova važna pri razmatranju različitih strategija javnog prijevoza. Početni, širi skup postupno je sužen na 28 varijabli koje obuhvaćaju sociodemografske značajke, ponudu i potražnju javnog prijevoza, obilježja voznog parka te prioritete prometnih politika.

Istodobno je u projektu izrađena baza stručnih procjena koja predstavlja različite hipotetske profile gradova i strategije koje su prometni stručnjaci smatrali prikladnima za njih.

Korak 4: Razvoj logike koja funkcionira i s nepotpunim informacijama

Uobičajeni sustav temeljen na pravilima zahtijevao bi da se gradovi točno uklapaju u unaprijed definirane kategorije. S druge strane, model strojnog učenja zahtijevao bi znatno više podataka za učenje nego što ih je projekt imao na raspolaganju. Stoga je tim odabrao pristup interpolacije neizrazitih pravila (fuzzy rule interpolation).

 U praksi to omogućuje da alat radi s približnim informacijama i međusituacijama. Korisnik može unijeti točne brojčane podatke kada su dostupni, ali i kvalitativno opisati određene okolnosti. Sustav zatim procjenjuje sličnosti između korisnikova grada i stručnih primjera, umjesto da traži isključivo potpuno podudaranje. Ta logika čini analitičku jezgru preporuka koje korisnici danas dobivaju.

Korak 5: Pretvaranje logike u upotrebljiv digitalni proizvod

Nakon utvrđivanja temeljne metodologije tehničkim je razvojem ona pretočena u web-aplikaciju.

Arhitektura je organizirana u četiri faze:

1. Prikupljanje parametara grada.
2. Rangiranje potencijalno prikladnih strategija.
3. Povezivanje odabrane strategije s relevantnim referentnim rješenjima projekta OPTI-UP.
4. Pomoć korisnicima pri tumačenju i istraživanju rezultata putem sučelja uz potporu umjetne inteligencije.

Za fazu s umjetnom inteligencijom uveden je i postupak generiranja proširenog dohvatom informacija (Retrieval-Augmented Generation, RAG). Umjesto oslanjanja isključivo na opće znanje jezičnog modela, sustav dohvaća informacije iz dokumentacije projekta OPTI-UP kako bi potkrijepio svoje odgovore.

Korak 6: Testiranje. Prikupljanje povratnih informacija. Poboljšavanje. Ponavljanje.

Testiranje nije ostavljeno za kraj. Alat je tijekom razvoja provjeravan i ocjenjivan u više ciklusa. Namjerno su uključene tri perspektive: prometnih stručnjaka i urbanističkih planera, IT stručnjaka te potencijalnih krajnjih korisnika.

Prometni stručnjaci ispitivali su logiku preporuka, terminologiju i definicije parametara. IT stručnjaci usredotočili su se na performanse, integraciju sustava i tehničku stabilnost. Potencijalni korisnici bavili su se jednako važnim pitanjem: je li alat doista razumljiv i jednostavan za uporabu.

Povratne informacije bile su konkretne. Pitanja je trebalo jasnije formulirati. Pojedine parametre trebalo je bolje objasniti. Sučelje je na nekim mjestima sadržavalo previše informacija. Navigaciju je trebalo pojednostavniti. Prvi odgovor chatbota predugo se čekao. Uvodne poruke umjetne inteligencije bile su preduge. Korisnici su tražili jasnije upute i jednostavniji pristup referentnim dokumentima.

Ta su zapažanja izravno dovela do promjena. Redizajniran je raspored zaslona. Elementi sučelja uklonjeni su ili drukčije raspoređeni. Dodana su objašnjenja. Izmijenjene su formulacije pitanja. Dorađeni su stručni parametri i pravila. Prilagođene su upute umjetnoj inteligenciji i postupak dohvaćanja informacija kako bi odgovori bili jasniji i relevantniji.

Od projektnog rezultata do praktičnog alata

Alat koji korisnici danas vide stoga nije samo rezultat razvoja softvera. On je rezultat duljeg procesa: istraživanje → podaci → modeliranje → lokalni planovi → iskustva iz pilot-aktivnosti → stručno znanje → logika odlučivanja → razvoj → testiranje → dorada.

Taj proces objašnjava i ulogu koju alat treba imati. Njime se ne pokušava prenijeti složenost cjelovite prometne studije u internetski preglednik. Umjesto toga, stečena iskustva projekta OPTI-UP pretvara u pristupačan prvi korak za gradove koji žele utvrditi koje smjerove poboljšanja javnog prijevoza vrijedi detaljnije istražiti.

Iako je alat digitalan, znanje na kojem se temelji proizašlo je iz stvarnih gradova, stvarnih izazova prometnog planiranja i ponovljenih provjera načina na koje odluke o javnom prijevozu funkcioniraju u praksi.

Uvjerite se sami u rezultat. OPTI-UP Toolkit objedinjuje istraživanja, modeliranje, iskustva iz pilot-aktivnosti i stručno znanje nastalo tijekom projekta u jednom interaktivnom alatu.
Isprobajte OPTI-UP ToolkitTry the OPTI-UP Toolkit

Zašto je kvalitetnije planiranje javnog prijevoza važno za svakodnevni život

Autobusna linija na karti može izgledati tek kao crta. No osobi koja se njome koristi ta crta može odrediti jesu li joj posao, škola, zdravstvena skrb ili druge osnovne usluge stvarno dostupni.

Zato je planiranje javnog prijevoza u konačnici mnogo više od samog prijevoza.

Riječ je o dostupnosti.

Mali i srednji gradovi diljem srednje Europe suočavaju se s posebnim izazovima mobilnosti. Urbana središta često su okružena manjim naseljima čiji stanovnici ovise o prometnoj povezanosti sa središtem radi posla, obrazovanja, zdravstvene skrbi i drugih svakodnevnih aktivnosti.

Kada su te veze slabe, osobni automobil prestaje biti stvar izbora i sve više postaje nužnost. Za osobe koje ne mogu voziti ili nemaju pristup automobilu posljedice su još izraženije.

Projekt OPTI-UP nastao je upravo zbog tog izazova: kako mali i srednji gradovi mogu planirati javni prijevoz koji bolje odgovara mjestima na kojima ljudi žive, njihovim potrebama za putovanjem i promjenama kroz koje gradovi prolaze?

Bolja prometna povezanost znači veću dostupnost mogućnosti

Zamislimo stanovnika koji živi izvan gradskog središta. Radno mjesto može biti udaljeno samo deset kilometara. Škola može biti još bliže. Bolnica, upravni ured ili trgovačka zona mogu se nalaziti unutar istoga funkcionalnog urbanog područja.

Međutim, sama udaljenost ne određuje dostupnost. Ako autobus prometuje samo nekoliko puta dnevno, zahtijeva presjedanja s loše usklađenim voznim redovima ili uopće ne dolazi do okolnog naselja, do tih odredišta i dalje može biti teško doći.

Planiranje javnog prijevoza stoga mora uzeti u obzir mnogo više od samog postojanja linije. Pokrivenost mrežom, učestalost polazaka, vozni redovi, presjedanja, potražnja putnika i povezanost urbanih i prigradskih područja utječu na korisnost sustava u svakodnevnom životu.

Projekt OPTI-UP izričito povezuje kvalitetniji javni prijevoz s boljom dostupnošću zaposlenja, obrazovanja i osnovnih usluga, osobito za osobe koje se ne mogu osloniti na osobni automobil.

Gradovi se mijenjaju. Njihove prometne mreže moraju se mijenjati s njima.

Mnoge mreže javnog prijevoza razvijale su se postupno tijekom desetljeća.

U međuvremenu su se gradovi oko njih mijenjali.

Nastaju nova stambena područja. Mijenjaju se lokacije radnih mjesta. Škole, zdravstvene ustanove i poslovne zone razvijaju se na različitim lokacijama. Mijenja se gustoća naseljenosti. Neka područja rastu, a druga gube stanovništvo. Zbog toga linija koja je imala smisla prije dvadeset godina možda više ne odgovara današnjoj potražnji.

To je jedan od razloga zbog kojih OPTI-UP posebno naglašava povezivanje prometnog i prostornog planiranja. Sveobuhvatna strategija razvijena u projektu polazi od toga da promet i korištenje prostora treba promatrati zajedno: promjene u urbanom razvoju utječu na obrasce mobilnosti, dok poboljšanja prometne dostupnosti mogu utjecati na budući razmještaj stanovnika i aktivnosti.

Kvalitetnije planiranje stoga ne postavlja samo pitanje „Kamo ljudi danas putuju?”, nego i „Kako će se ovaj grad vjerojatno razvijati?”

Ne treba svakom području isto rješenje

Bolji javni prijevoz ne znači nužno samo uvođenje dodatnih konvencionalnih autobusnih linija. Područja male gustoće naseljenosti i raspršene potražnje mogu imati koristi od fleksibilnijeg prijevoza na zahtjev. Postojećim gradskim mrežama možda je potrebna reorganizacija linija ili voznih redova, a ne širenje. Drugi se gradovi možda trebaju usmjeriti na učinkovitost vozila i prijelaz na novi vozni park.

Prikladno rješenje ovisi o lokalnim okolnostima. Zato su dokazi i podaci važni. Podaci o stanovništvu, potražnji, korištenju prostora, postojećim linijama, broju putnika i kvaliteti usluge mogu pomoći planerima utvrditi gdje postoje stvarni nedostaci. Prometnim modeliranjem zatim se mogu ispitati moguće mjere prije donošenja skupih odluka o provedbi.

Na tome se temelji i ideja alata OPTI-UP Toolkit: pomoći gradovima da početno, strukturirano sagledaju svoje lokalne uvjete i utvrde koje pristupe poboljšanju javnog prijevoza vrijedi dodatno istražiti.OPTI-UP Toolkit

Modeliranje provedeno u projektu OPTI-UP naglašava upravo tu ulogu: modeli omogućuju gradovima procjenu i usporedbu scenarija prometnih politika prije uvođenja promjena u stvarne mreže, gdje eksperimentiranje može biti skupo i ometati svakodnevni promet.

Kvalitetnije planiranje podrazumijeva i uključivost

Mobilnost određuje tko može u potpunosti sudjelovati u gradskom životu. Mladi mogu ovisiti o javnom prijevozu kako bi došli do škole ili fakulteta. Stariji stanovnici mogu se na njega oslanjati pri odlasku liječniku i korištenju drugih usluga. Osobe s nižim prihodima ili one koje ne mogu voziti možda imaju vrlo malo alternativa.

Grad u kojem su osnovne mogućnosti praktično dostupne samo automobilom stoga nije jednako pristupačan svima. Metodologija planiranja projekta OPTI-UP zato uključuje dostupnost i potrebe korisnika u proces planiranja, uz operativne, gospodarske i okolišne aspekte. Sveobuhvatna strategija također preporučuje ankete građana i uključivanje dionika kako bi se razumjeli obrasci putovanja, zadovoljstvo korisnika i nedostaci postojećih usluga.

Učinak se osjeća na svakom pojedinačnom putovanju

Planiranje prometa može zvučati apstraktno. Uključuje skupove podataka, modele, mreže, operativne pokazatelje, scenarije i investicijske odluke. No njegovi su učinci konkretni. To je razlika između odlaska na posao jednom pouzdanom vezom i potrebe da kućanstvo ima dva automobila.

Razlika između učenika ili studenta koji može samostalno putovati i onoga koji za svako putovanje ovisi o drugima. Između okolnog naselja povezanog s mogućnostima koje pruža grad i naselja do kojeg je bez automobila teško doći. Između oblikovanja javnog prijevoza prema gradu kakav je bio jučer i planiranja prema potrebama sutrašnjice.

Zato je poruka projekta OPTI-UP namjerno jednostavna:

Bolji javni prijevoz, bolji gradovi.

Jer kada se javni prijevoz planira prema ljudima, prostoru i stvarnim potrebama mobilnosti, rezultat nije samo bolja prometna mreža. To je grad koji je dostupniji, kroz koji se lakše kretati i u kojem je, u konačnici, lakše živjeti.

Saznajte više o projektu OPTI-UP i pratite projekt: Posjetite mrežnu stranicu OPTI-UP | Pratite OPTI-UP na LinkedInuVisit the OPTI-UP websiteFollow OPTI-UP on LinkedIn

OPTI-UP Toolkit pomaže gradovima istražiti koja bi strategija unaprjeđenja javnog prijevoza najbolje odgovarala njihovim lokalnim okolnostima. U nastavku je objašnjeno kako taj postupak funkcionira.

Alat je prvenstveno namijenjen tijelima javne vlasti, prometnim planerima, regionalnim organizacijama za mobilnost te drugim stručnjacima uključenima u planiranje javnog prijevoza.

Prije početka nije potrebno izraditi cjelovitu prometnu studiju. OPTI-UP Toolkit namjerno kombinira obvezne i neobvezne podatke te omogućuje da se na mnoga pitanja odgovori točnim vrijednostima ili širim kvalitativnim kategorijama.

Postupak ćete najlakše razumjeti ako ga sami isprobate. Otvorite OPTI-UP Toolkit i slijedite korake u nastavku.

Korak 1: Opišite svoj grad

Postupak započinje nizom pitanja o području koje želite analizirati.

Alat razmatra 28 varijabli raspoređenih u pet kategorija:

• Socio-demografska obilježja – uključujući broj stanovnika, površinu, gustoću naseljenosti i vlasništvo nad automobilima.
• Ponuda javnog prijevoza – uključujući dostupnost autobusa i drugih oblika prijevoza, prometna čvorišta, obilježja usluge i pokrivenost stajalištima.
• Potražnja za javnim prijevozom – uključujući pokazatelje kao što su procijenjena popunjenost vozila, udio javnog prijevoza u modalnoj raspodjeli i broj putnika radnim danom.
• Obilježja voznog parka – uključujući veličinu voznog parka, starost vozila i postojeći udio električnih vozila.
• Ciljevi prometne politike i vremenski horizont – uključujući prioritete kao što su povećanje pokrivenosti javnim prijevozom ili broja putnika, smanjenje operativnih troškova, unaprjeđenje digitalizacije i smanjenje emisija.

Ne morate odgovoriti na svih 28 pitanja. Samo četiri su varijable obvezne: Broj stanovnika, Površina, Gustoća naseljenosti i Dostupnost autobusa. Odabrane su zato što su vrlo važne za određivanje općeg smjera planiranja javnog prijevoza, a jedinicama lokalne samouprave razmjerno ih je lako pribaviti.

Preostali podaci pomažu alatu stvoriti cjelovitiju sliku lokalnih okolnosti. Općenito, što više relevantnih podataka unesete, to će osnova za usporedbu biti pouzdanija. Ako unesete samo obvezne podatke, alat i dalje može dati preporuku, ali će razina njezine pouzdanosti odražavati ograničenu količinu dostupnih informacija.

Upotrijebite točne podatke kada ih imate, a kvalitativne procjene kada ih nemate. Podaci o javnom prijevozu nisu jednako dostupni u svim jedinicama lokalne samouprave. Zato se za mnoga pitanja u alatu ne zahtijeva točna brojčana vrijednost. Ako znate točnu vrijednost, možete je unijeti. Ako je ne znate, za mnoge varijable alat prihvaća kategorije kao što su niska, srednja ili visoka vrijednost.

 To je moguće zato što mehanizam za izradu preporuka primjenjuje neizrazitu logiku (engl. fuzzy logic), a ne strogo zadane pragove. Grad ne prelazi naglo iz jedne kategorije u drugu samo zato što je pojedini pokazatelj prešao proizvoljno određenu granicu; preklapajuće kategorije omogućuju sustavu uzimanje u obzir prijelaznih situacija.

 Korak 2: Odredite što je važno vašemu gradu

Planiranje javnog prijevoza ne odnosi se samo na postojeću mrežu. Važno je i što grad želi postići. Zato alat od korisnika traži da razmotre svoje prioritete.

Ovisno o lokalnim okolnostima, prioriteti mogu uključivati povećanje pokrivenosti javnim prijevozom, povećanje broja putnika, bolje povezivanje javnog prijevoza s javnim prostorom, smanjenje operativnih troškova, unaprjeđenje digitalizacije i učinkovitosti ili smanjenje emisija.

Odabrani prioriteti postaju sastavni dio profila grada koji se upotrebljava u postupku izrade preporuka.

Korak 3: Dobijte preporuku strateškog smjera razvoja

Nakon što se prikupi dovoljno podataka, alat uspoređuje profil grada sa svojom stručnom bazom znanja. Umjesto jednostavnog stabla odlučivanja, procjenjuje sličnosti sa slučajevima koje su definirali stručnjaci i rangira dostupne strategije.

Ovisno o unesenim podacima, rezultat može upućivati na:

• Prijevoz na zahtjev – posebno prikladan ondje gdje je potražnja mala, prostorno raspršena ili se teško može učinkovito zadovoljiti uobičajenim linijama s fiksnim trasama.
• Elektrifikaciju autobusnog voznog parka – kada prelazak na električna vozila predstavlja relevantan smjer razvoja.
• Optimizaciju mreže javnog prijevoza – kada se postojeći sustav može poboljšati promjenama linija, učestalosti polazaka, voznih redova ili prometne povezanosti.
• Uspostavu novog sustava javnog prijevoza – kada na određenom području trenutačno ne postoji odgovarajuća usluga lokalnog prijevoza.

Sustav također može prikazati da nema preporuke ako dostupni podaci ili ponuđene strategije ne omogućuju odgovarajuće podudaranje.

Korak 4: Istražite iskustva najrelevantnijeg pilot-projekta u okviru OPTI-UP-a

Postupak ne završava odabirom naziva strategije. Za glavne strategije ispitane u okviru projekta OPTI-UP alat uspoređuje profil korisnikova grada s relevantnim pilot-primjerima iz projekta i utvrđuje referentno rješenje sličnih obilježja.

Time korisnik dobiva konkretniji primjer koji može istražiti: ne samo tvrdnju „optimizacija mreže mogla bi biti prikladna”, nego i primjer načina na koji se sličan izazov rješavao u okviru projekta OPTI-UP.

Korak 5: Postavljajte pitanja AI asistentu

U završnoj fazi korisnici mogu dodatno istražiti preporuku uz pomoć integriranog asistenta umjetne inteligencije (AI). Mogu postavljati pitanja o predloženom pristupu, relevantnim iskustvima iz projekta OPTI-UP ili aspektima provedbe. Asistent upotrebljava sustav generiranja potpomognutog dohvatom informacija (engl. Retrieval-Augmented Generation, RAG), što znači da prije oblikovanja odgovora dohvaća relevantne informacije iz povezane dokumentacije projekta OPTI-UP.

Komponenta umjetne inteligencije osmišljena je kako bi olakšala pristup projektnim znanjima i informacijama, a ne kako bi zamijenila izvornu dokumentaciju ili stručno znanje.

Završni korak: Iskoristite rezultat kao polazište za sljedeću fazu planiranja

Rezultat alata predstavlja smjernicu, a ne plan provedbe. Nakon što se utvrdi perspektivan smjer razvoja, sljedeći je korak detaljnije ga razmotriti u lokalnim okolnostima.

To može uključivati prikupljanje detaljnijih podataka, savjetovanje s dionicima, izradu studija izvedivosti i financijskih analiza te primjenu odgovarajućih prometnih modela za ispitivanje mogućih scenarija.

Želite li istražiti mogućnosti za svoj grad? Otvorite OPTI-UP Toolkit, unesite podatke o lokalnim okolnostima i provjerite koji smjer planiranja preporučuje.
Započnite sa svojim gradom

Što se zapravo mijenja boljim javnim prijevozom?

Kraće putovanje na posao. Jednostavniji odlazak u školu. Bolja dostupnost zdravstvene skrbi i usluga. Bolja povezanost gradskih četvrti, okolnih naselja i gradskih središta. A u širem smislu, manja ovisnost o osobnim automobilima i održiviji gradovi.

Upravo su te svakodnevne veze u središtu kampanje podizanja svijesti javnosti „Bolji javni prijevoz, bolji gradovi”, razvijene u okviru projekta OPTI-UP.

Nakon više od dvije godine istraživanja, modeliranja, planiranja i pilot-provedbe, OPTI-UP ušao je u fazu predstavljanja svojih rezultata široj javnosti. U središtu tih aktivnosti nalazi se novorazvijeni OPTI-UP Toolkit, dok kampanja širu poruku projekta prenosi na jednostavan način: bolje planiranje javnog prijevoza može pridonijeti boljim gradovima i kvalitetnijem svakodnevnom životu.

Jednostavna ideja: bolji javni prijevoz stvara bolje gradove

Slogan kampanje namjerno povezuje javni prijevoz s njegovim širim utjecajem:

Bolji javni prijevoz, bolji gradovi.

Kvaliteta sustava javnog prijevoza, naime, utječe na mnogo više od samog prijevoza. Bolja povezanost može olakšati dolazak na radno mjesto. Bolji vozni red može učiniti školu dostupnijom. Dobro planirana linija može poboljšati pristup zdravstvenoj skrbi ili javnim uslugama. Bolje veze između okolnih naselja i urbanih središta mogu otvoriti nove mogućnosti osobama koje se ne koriste osobnim automobilom ili ga ne mogu koristiti. Istodobno, privlačan javni prijevoz može pomoći u smanjenju ovisnosti o automobilima, prometnih zagušenja i emisija povezanih s prometom.

Ta povezanost prometa i svakodnevnog života u gradu već je ugrađena u ciljeve projekta OPTI-UP. Projekt ističe dostupnost radnih mjesta, obrazovanja i osnovnih usluga, povezanost urbanih i prigradskih područja, jednake mogućnosti za osobe koje ne mogu upravljati automobilom te smanjenje emisija iz prometa kao neke od razloga zbog kojih je planiranje javnog prijevoza važno.

Vizualni koncept slijedi istu logiku

Kampanja taj odnos prikazuje jednostavnim vizualnim konceptom koji se temelji na povezivanju.

Javni prijevoz u svojoj je osnovi mreža: ljudi, gradske četvrti, usluge i mogućnosti povezani su linijama i čvorištima. Vizualni jezik kampanje oslanja se na tu ideju povezivanja kako bi pokazao da poboljšanje jednog dijela sustava mobilnosti može imati učinke koji sežu daleko izvan samog putovanja.

Zato kampanja svoju središnju poruku razvija kroz niz povezanih ideja:

Bolja mobilnost. Bolji svakodnevni život.
Bolja dostupnost. Više mogućnosti.
Bolji javni prijevoz. Bolji gradovi.

Za stručnu javnost ista se struktura usmjerava na proces planiranja:

Bolja pitanja. Bolje planiranje.
Bolje poznavanje konteksta. Bolje odluke.
Bolje planiranje. Bolja ulaganja.

Te poruke zajedno povezuju dvije perspektive istog pitanja: ono što građani svakodnevno doživljavaju te odluke koje u pozadini donose javna tijela, planeri i prijevoznici.

Jedna kampanja, različite ciljane skupine

Projekt OPTI-UP osmišljen je kako bi dopro do triju širokih skupina: donositelja odluka, stručnjaka i korisnika javnog prijevoza. Kampanja zato komunicira na dvije razine.

Za stručnjake je naglasak na znanju, metodama i alatima razvijenima u okviru projekta OPTI-UP, osobito na novom alatu OPTI-UP Toolkit, koji gradovima pomaže istražiti potencijalno prikladne smjerove poboljšanja njihovih sustava javnog prijevoza.

Za građane je naglasak na rezultatima: dostupnosti, povezanosti, čišćoj mobilnosti i ulozi koju javni prijevoz može imati u stvaranju gradova ugodnijih za život.

Donositeljima odluka i prometnim stručnjacima kampanja nudi i konkretan sljedeći korak. OPTI-UP Toolkit pretvara znanje prikupljeno tijekom projekta u interaktivno polazište za istraživanje mogućnosti boljeg planiranja javnog prijevoza u pojedinom gradu.
Istražite OPTI-UP Toolkit

 Od boljeg planiranja do kvalitetnijeg svakodnevnog života

Upravo zato kampanja ne predstavlja OPTI-UP Toolkit izdvojeno od šireg konteksta. Alat je prvenstveno namijenjen osobama koje donose odluke o javnom prijevozu i sudjeluju u njihovoj pripremi. No posljedice tih odluka osjeća svatko tko se kreće gradom.

Za donositelje odluka i stručnjake bolji javni prijevoz počinje boljim pitanjima, boljim razumijevanjem konteksta i kvalitetnijim planiranjem. Za građane to može značiti bolju dostupnost, bolje veze i više mogućnosti da javni prijevoz odaberu kao dio svakodnevnog života.

Kampanja povezuje te dvije perspektive. Jer bolja prometna mreža nije samo cilj planera i prijevoznika. Ona je jedan od čimbenika koji grad može učiniti dostupnijim, povezanijim, održivijim i ugodnijim za život.

Bolji javni prijevoz, bolji gradovi.

Saznajte više o projektu OPTI-UP i pratite njegove aktivnosti: Posjetite mrežnu stranicu projekta OPTI-UP | Pratite OPTI-UP na LinkedInu